I- osnove

Osnove te skupine svršavaju se na -i. Većina imenica muškog i ženskog roda tvori nominativ jednine dodajući osnovi -s.

Tako se dekliniraju:

1. Jednakosložne imenice na -is i -es (parisyllaba); to one koje u nominativu i genitivu jednine imaju jednak br slogova, npr. hostis, hostis neprijatelj, nubes, nubis oblak;

2. imenice na -s ili -er koje ispred završetka -is u genitivu jednine imaju dva ili više suglasnika, npr. ars, art-is umjetnost imber, imbr-is kiša;

3. neutra s nominativom jednine na -e, -al, -ar, npr. mare maris more, animal, animalis životinja, exemplar, exemplaris primjer.Deklinacija imenica s osnovom na -i razlikuje se od deklinacije imenica sa suglasničkim osnovama time što im je završetak u genitivu množine -ium (pri tome -i- pripada osnovi a -um je nastavak kao i kod suglasničkih osnova).Imenice febris groznica, sitis žeđa, turris toranj, tussis kašalj, puppis krma, securis sjekira, vis (sila) imaju akuz. jedn. na -im i .abl, jedn. na -i, dakle: febrim, febri; sitim, siti itd.

Jednako imaju akuz. jedn. na -im i abl. jedn. na -i jednakosložna imena gradova i rijeka na -is, npr. Neapolis, Tiberis imaju Neapolim, Neapoli; Tiberim, Tiberi.

III Deklinacija

Ovoj deklinaciji pripadaju one imenice kojima osnova završava ili na suglasnik (to su tzv. konsonantske osnove) ili na samoglasnik i (tzv. i-osnove).Osnova imenica dobije se tako da od genitiva jednine odbacimo karakterističan nastavak, a u trećoj deklinaciji to je -is.U ovoj deklinaciji zastupljene su imenice sva tri roda.Uobičajeni završeci imenica muškog roda u nominativu i genitivu jednine su:-or, -oris; -os, -oris; -o, -onis; -es, -itis; -ex, -icis; -x, -cis; -x, -gis

Imenice ženskog roda obično završavaju na:

-io, -ionis; -do, -dinis; -go, -ginis; -as, -atis; -us, -utis; -us, -udis; -x, -cis; -x, -gis

Imenice srednjeg roda najčešće završavaju na:

-en, -inis; -us, -eris; -us, -oris.

I-osnovama pripadaju:

jednakosložne imenice, tj. one imenice koje u nominativu i genitivu jednine imaju jednak broj slogova, npr. civis, -is, m.imenice koje ispred nastavka -is u genitivu jednine imaju dva ili više suglasnika, npr. ars, artis, f.imenice srednjeg roda koje u nominativu jednine završavaju na -e, -al ili -ar, npr. mare, -is, n..

Masculinum, femininum

padež	jednina	množina
N	-∅	-es
G	-is	-(i)um*
D	-i	-ibus
A	-em	-es
V	-∅	-es
Ab	-e	-ibus

* Imenice muškog i ženskog roda i-osnova razlikuju se od imenica muškog i ženskog roda konsonantskih osnova samo u genitivu množine, koji završava na -ium, a ne na -um.

** oblik nominativa u rječniku je posebno označen. primjer: imenica vox,-cis,f.

nominativ: vox

osnova imenice: voc- (dobije se tako da se makne genitivni nastavak -IS)

deklinacija

vox	voces
vocis	vocum
voci	vocibus
vocem	voces
vox	voces
voce	vocibus

Neutrum

padež	jednina	množina
N	Nema	-a*
G	-is	-um*
D	-i	-ibus
A	Nema	-a*
V	Nema	-a*
Ab	-e*	-ibus

Imenice srednjeg roda i-osnova imaju u ablativu jednine -i (a ne -e), u genitivu množine -ium (a ne -um), a u nominativu, akuzativu i vokativu množine završavaju na -ia (a ne na-a):

	jd		množina
nom. gen. dat. ak. vok. abl.	labor laboris labori laborem labor labore	miles militis militi militem miles milite	labores laborum laboribus labores labores laboribus	milites militum militibus milites milites militibus

	jednina		množina
nom. gen. dat. ak. vok. abl.	facultas facultatis facultati facultatem facultas facultate	natio nationis nationi nationem natio natione	facultates facultatum facultatibum facultates facultates facultatibus	nationes nationum nationibus nationes nationes nationibus

	jednina		množina
nom. gen. dat. ak. vok. abl.	tempus temporis tempori tempus tempus tempore	nomen nominis nomini nomen nomen nomine	tempora temporum temporibus tempora tempora temporibus	nomina nominum nominibus nomina nomina nominibus